AM PRIMA Company

- Razvoj nove vrste kafe PRIMA plus
- Nova štampa ambalaže u srebrenoj boji (PRIMA plus)
- Pokrenut PRIMA jukebox

Priča o kafi počinje u Etiopiji. Po legendi, pastiri u drevnoj Abisiniji su primjetili da njihova stada, pošto pojedu crvene plodove sa određenog drveta, postaju razigranija. Jedan od njih, po imenu Kaldi, je bio naročito zainteresovan za tu neobičnu reakciju. U doba Kaldija, kafa je rasla divlje samo u maloj regiji u šumama Abisinijskih brda. Sakupivši plodove koje je vidio da stada jedu, Kaldi ih nije samo probao, već je podijelio svoje "otkriće" sa sveštenicima u lokalnom manastiru. Oni su primjetili da se, jedući nepoznato voće, njihov duh uzdiže. I, što je još važnije, sveti ljudi su otkrili da im to daje snagu i izdržljivost kroz duge sate molitve.

Lako je zamisliti da mjesto kafe u historiji počinje na ovom mjestu, sa prolaskom riječi i zrna od manastira do manastira. Bilo puka legenda ili stvarna istorija, bajka o Kaldijevom otkriću i istorija Etiopije su čvrsto prepletene u vremenu i predanju. Ali jedna stvar je sigurna: Kaldi bi teško mogao i pretpostaviti značaj svog otkrića. Poslije svega, kako bi prosti čobanin mogao, vukući svoje stado, prije toliko godina predvidjeti entuzijazam i žestinu kojom je zrno kafe osuđeno da postane poznato širom svijeta?

Neko vrijeme nakon što su je otkrili, drevni abisinski putnici su počeli koristiti trešnje kafe za spravljanje posebne hrane. Meljući osušene voćke, miješali su ih sa životinjskom mašću ili puterom, začinima i žitaricama. Oblikovana u male loptice, to je bila hrana koja im je pomagala da prežive tokom dugih putovanja kopnom i okeanom. Ova praktična i hranjiva kombinacija se još uvijek koristi u nekim afričkim kulturama. Konačno, kafa je prešla svoj put od Abisinije do Arabije, punih pedeset milja kroz uski prolaz Crvenog mora. Pojedinosti tog puta ostaju nepoznate, moguće da je kafa putovala do Arabije kao hrana sa sudanskim zarobljenicima, a moguće je da su je čak i sami Etiopljani donijeli kada su u svom osvajačkom pohodu u šestom vijeku ušli u Arabiju. Nadalje, kafa su mogli prenijeti i trgovci trgovačkim putevima između Arabije i unutrašnjosti Afrike. Na bilo koji način, prvo je prešla preko Crvenog mora, probila je domaće granice i počela putovanje koje će je odvesti širom svijeta.

Regionu Kaffa, u Etiopiji, se obično daje prednost u odnosu na ostale regije u kojima kafa uspijeva, kao mjestu koje je kafi dalo ime. Po uzgoju kafe najpoznatije zemlje, pored Etiopije, su: Jemen, Indonezija, Brazil, Kolumbija, Kostarika, Gvatemala, Kenija, itd od kojih je Brazil svjetski lider u proizvodnji kafe.

Iako postoji mnogo vrsta kafe, u komercijalnoj industriji kafe dvije su vrste predominantne: arabika i robusta. Domaće u Etiopiji, arabika drvo je nazvano po Arapima, koji su ga prvi komercijalno kultivisali.

Drvo arabike, koje raste na visini obzirom da bolje podnosi hladnije temperature, snabdijeva 70% svjetske prizvodnje kafe.

Robusta se, s druge strane, genetski razlikuje, osjetljivija je i biljka koje je manje otporna na bolesti. Jeftinija za uzgoj zato što može rasti na nižim, vrelijim dijelovima, gubi prednost u kvalitetu u odnosu na arabiku.